Grad Gradiška i SPC u ponedjeljak, 21. septembra obilježavaju Malu Gospojinu

Srpska pravoslavna crkva u ponedjeljak  21. septembra, obilježava rođenje ili roždestvo presvete Bogorodice, praznik koji se naziva i Mala Gospojina a slavi se rođenje Bogorodice Marije. Ovaj praznik se ubraja u 36 velikih praznika u crkvenom kalendaru obilježenih crvenim slovom. Grad Gradiška Malu Gospojinu proslavlja kao svoju slavu.

Roditelji Presvete Bogorodice Joakim i Ana živijeli su u Nazaretu pobožno. Ćerku Mariju dobili su u poznim godinama, poslije pet decenija braka.

Dar boga starima Joakimu i Ani nije bila samo ćerka u poznim godinama, već i Bogomajka Marija koja je rođena u Nazaretu u porodici oca iz plemena Davida i majke iz roda Aronovog. Po ocu je, dakle, njeno porijeklo carsko a po majci arhijerejsko.

Već u trećoj godini, Marija je odvedena u hram Jerusalemski, a od sedme je živjela u atmosferi bogosluženja, uz molitvu, ručni rad i čitanje Svetog pisma. Sa 15 godina primila je blagu vijest od arhanđela Gavrila da će roditi sina božijeg, a na četrdeseti dan po rođenju Hristovog odnijela ga je u hram.

Trideset godina koje opisuju jevanđelja, Marija je provela u Nazaretu, a Isusa je pratila na putu do raspeća.

Poslije njegovog vaznesenja, živjela je još 24 godine, liječila bolesne, pomagala sirotinji i udovicama.Prema predanju, kada je položena u grob, postala je nevidljiva.

Na ikoni se događaj rođenja Svete Djeve Marije predstavlja tako da majka Ana leži na postelji, novorođena Marija u koljevci, a okruženi su mnogim srodnicima.

Najveći srpski srednjovјekovni zadužbinar kralj Milutin posvetio je Bogorodičinim roditeljima crkvu u kompleksu Studeničkog manastira. Poznatija kao Kraljeva crkva, izdvaja se izuzetnom lјepotom živopisa. U ovom manastiru je i osnivač loze Nemanjića Stefan Nemanja, Bogorodici posvetio crkvu koju narod naziva Majkom svih crkava u Srbiji.

Grad Gradiška Malu Gospojinu proslavlja kao svoju slavu. Svečano bude u hramu Pokrova Presvete Bogorodice, a nadleko je poznat gradiški vašar.

Ipak popularne balerine i ringišpili neće se ove godine zavrtjeti u Gradišci jer je epidemija virusa korona prekinula tradiciju održavanja vašara dužu od 140 godina.

Zamjenica gradonačelnika Gradiške Dragana Ilić rekla je da će svečani čin obilježavanja praznika Rođenja Presvete Bogorodice, slave Grada Gradiška biti obilježen kako priliči, uz osvećenje slavskog kolača i koljiva.

Kada su u pitanju tradicionalne manifestacije Ilićeva je rekla da one ove godine neće biti održane i  dodala da je ovaj put obilježavanje slave grada planirano na drugačiji način u skladu sa mjerama uzrokovanim korona virusom.

„Povodom slave grada mi ćemo dodjeliti nagrade i priznanja zaslužnim građanima Gradiške koje zbog virusa korona nismo mogli realizovati u aprilu. Isto tako ćemo iskoristiti priliku da otvorimo česmu Dijani Budisavljević,  Trg Čubrilovića, pojedine ulice u gradu, a početkom oktobra planiramo da otvorimo i dugo očekivanu sportsku dvoranu“, rekla je Ilićeva.

Ona je dodala da su sva dešavanja planirana da budu održana od 21. septembra 2020. godine.

Brojni su narodni običaji vezani za Malu Gospojinu.

Kaže se da kada je o prazniku vedro, vјeruje se da će nam se sunce smiješiti i tokom jeseni, ali i zime.

Takođe, na Malu Gospojinu mnogi planiraju i ugovaraju svadbe i vjenčanja, jer, prema predanju, ona mladencima, vjerenim i vjenčanim na ovaj dan daruje posebnu blagoslov.

U poljoprivredi, Mala Gospojina je označavala vriјeme kada se počinjalo sa oranjem i sјetvom ozimih usiјeva. U to vriјeme, priređivane su i razne stočarske svečanosti.

Vјeruje se da bilje ubrano između Velike i Male Gospojine ima posebna lјekovita svojstva, a da jaja iz toga perioda mogu ciјele godine ostati svježa pa se zato ostavljaju za nasad; pilići izleženi u ove dane biće dobre nosilje.