Građanima vaučeri za domaće turističke destinacije

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović izjavila je da će naredne sedmice biti kreiran program na osnovu kojeg će građanima biti dijeljeni vaučeri koje će moći da troše na turističkim destinacijama u Srpskoj, uz podršku jednog od fondova iz kojih će biti sanirane negativne posljedice epidemije virusa korona.

Cvijanovićeva je istakla da je to dogovoreno na sastanku sa srpskim članom Predsjedništva BiH Miloradom Dodikom i predsjednikom Vlade Republike Srpske Radovanom Viškovićem, a na osnovu sugestija Privredne komore i onih koji rade u oblasti hotelijerstva i turizma.

„Taj program će omogućiti našim ljudima da dožive svoju Republiku Srpsku na drugačiji način i obiđu mnoga mjesta za koja su čuli, ali su uvijek željeli da idu negdje drugo jer je to valjda u ljudskoj prirodi. Biće to stimulativno za hotelijerstvo, turizam u cjelini i za građane. Kreirane su konture tog programa, a sljedeće sedmice, vjerovatno u četvrtak, imaćemo sastanak sa ljudima iz tog sektora kako bismo konačno definisali mjere koje će biti sprovođene tokom cijele godine“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je istakla da je sigurna da će građani biti oprezni i ako budu otvorene granice za putovanja, dodavši da se veliki broj porodica neće osjećati komotno da putuje, pogotovo ako imaju malu djecu.

Cvijanovićeva je sinoć rekla za RTRS da sada analiziraju na koji način treba sanirati štetu od epidemije virusa korona i prilagoditi se.

„Mnogo toga se radi i biće još potrebe da se interveniše u određenim granama. Mnogo je važno za budućnost na koji način ćemo kreirati korake u privredi da bismo ovo tretirali kao situaciju koja će biti trajnija. To podrazumijeva digitalizaciju, a njen značaj vidjeli smo i sada kada smo spremno reagovali kada je riječ o obrazovnom sistemu i vođenju nastavnog procesa na drugačiji način. To govori da obrazovanje, privredu i funkcionisanje administracije moramo prilagođavati“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da Srpska danas kao i u vrijeme katastrofalnih poplava 2014. godine ima sistem koji funkcioniše, iako ima određenih poteškoća i grešaka koje se koriguju.

Predsjednik Srpske je istakla da je važno da institucije rade zajedno i izlaze u susret potrebama građana, zdravstvenog sektora i privrede.

„Vjerujem u našu snagu, kolektivnu moć i sinergiju institucija i građana koju smo vidjeli po ponašanju građana i aktivizmu naših socijalnih partnera. Stvari ne treba uljepšavati, ali ne možemo prihvatiti kvalifikacije da nešto nije dobro urađeno. Sve je dobro urađeno u strašnim okolnostima u kojima se niko u svijetu nije mogao pripremiti i adekvatno reagovati na ovo što nas je zadesilo“, istakla je Cvijanovićeva.

Prema njenim riječima, građani su i u vrijeme poplava pokazali veliku solidarnost, a institucije veliku odgovornost.

„Solidarnost i odgovornost su morali ići ruku pod ruku. Solidarnost unutar Srpske je jedna dimenzija, ali smo u tom periodu dobijali i podršku u obnovi iz Srbije, Ruske Federacije, Izraela, Turske… I u vrijeme epidemije virusa korona postoji jedinstvo i odgovornost institucija, ali i građana“, istakla je Cvijanovićeva.

Predsjednik Srpske je rekla da je nemoguće donositi mjere u institucijama i primjenjivati ih ako nema podrške građana.

„Ponosna sam što ta podrška nikada nije izostala. Naše mjere su bile uspješnije jer su građani prepoznali da moraju da ih se pridržavaju. Kada smo svi zajedno, onda stvari mnogo bolje funkcionišu, a bez toga ne možemo riješiti ni mali, ni veliki problem“, poručila je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da Srpska treba da bude ponosna da nije bilo velike razlike u reagovanju na epidemiju u odnosu na države koje percipiraju kao savršene i bolje organizovane.

„Republika Srpska je čak bolje i organizovanije reagovala u odnosu na neke države za koje smo i mi očekivali da će kroz ovo proći bez velikih problema“, naglasila je Cvijanovićva.

Sada se pokazuje, navela je ona, da je dobro što su realizovana velika ulaganja u zdravstveni sektor koji je osposobljen da reaguje na ovu situaciju.

„Naši zdravstveni radnici imaju teško breme na leđima, nose ga uspješno i ne možemo da budemo zli, ako postoji jedan propust, da se to generalizuje. Dešava se slična situacija kao za vrijeme poplava da dok traje kriza kreiramo mjere, a Vlada već plaća doprinose i isplaćuje plate ljudima koji rade u privatnom sektoru. Sada analiziramo sektor po sektor i znamo koje će oblasti duže osjećati posljedice kako bismo im pomogli“, istakla je Cvijanovićeva.

Povlačeći paralelu između katastrofalnih poplava i epidemije virusa korona, Cvijanovićeva je rekla da se ne može reći kada je bilo teže raditi jer obje krizne situacije imaju svoje specifičnosti.

„Bio je poplavljen veliki dio Srpske i bilo je pogođeno skoro 60 odsto stanovništva. Ipak, tada su institucije mogle da rade i imali smo sjednice Narodne skupštine, donosili zakone, rješavali probleme, uvodili vaučere, obezbjeđivali podršku privredi… Danas je to drugačije. Postoji zabrana održavanja kontakata, a time je onemogućeno da institucije na ustaljeni način obavljaju svoj posao“, rekla je predsjednik Srpske.

Ona je ocijenila da činjenica da su morali uvesti vanredno stanje, da nema zasjedanja Narodne skupštine, da su ustavna ovlaštenja morala biti prenesena na predsjednika Republike da donosi uredbe sa zakonskom snagom – sama po sebi ukazuje na drugačiji problem.

„Poplave, ma kako teške, bile su predvidive jer su se dešavale i nama i drugima. Problem sa virusom korona je što niko u svijetu nema pravi odgovor na koji način će se ovo razriješiti. Sada ne znamo kada i kako će ovo proći, kakve su posljedice i koliko će to promijeniti naš život. Ali važno je da radimo timski kao što smo radili i u vrijeme poplave i bili uspješni“, navela je Cvijanoviećva.

Ona je podsjetila da je u vrijeme poplava po 5.000 KM dobilo 90 do 95 odsto stanovnika koji su bili ugroženi, a ostali nešto manji iznos jer su imali i manju štetu.

Cvijanovićeva, koja je tada bila premijer Srpske, podsjetila je da je samo po tom osnovu izdvojeno 87 miliona KM, dok je nekoliko desetina miliona KM uloženo u putnu infrastrukturu, a intervencije su bile i u vodoprivredi, poljoprivredi i drugim oblastima.

„Iz ove perspektive mi je fascinantno da smo se uspjeli brzo mobilisati. Za veče smo razradili koncept vaučera, sutradan ga usvojili i krenuli u njegovu realizaciju. Putem Investiciono-razvojne banke Republike Srpske obezbijedili smo povoljne kredite i pomogli svima koji su pretrpjeli štetu. To je bila sveobuhvatna akcija da se svima pomogne na svaki mogući način. Ne možete fingirati da imate kapacitet da rješavate probleme, a u vrijeme kriza se pokazuje da li ste sposobni ili ne“, kaže Cvijanovićeva.

Ona je dodala da problema nije manjkalo ni između te dvije krize jer su 2015. i 2017. godine Srpsku pogodile velike suše.

„Morali smo da intervenišemo jer su bili ogromni gubici u poljoprivrednom sektoru. Imali smo potom i veliko nevrijeme zbog čega smo novac koji je planiran za druge projekte morali da usmjerimo u saniranje štete. Desio se i teroristički napad u Zvorniku poslije čega smo krenuli intenzivno ulagati u Ministarstvo unutrašnjih poslova i sektor bezbjednosti kupujući naoružanje, vozila i opremu“, podsjetila je Cvijanovićeva.