Oštre mjere omogućavaju da se na lakši način izađe na kraj sa virusom korona

Predsjednik Republike Srpske Željka Cvijanović rekla je da su republičke institucije pribjegle oštrim mjerama i uspostavljanju karantina jer nisu mogle da se u potpunosti oslone na samodisciplinu pojedinca, ali i zbog toga što to omogućava zdravstvenom sistemu i zdravstvenim radnicima da na lakši način izađu na kraj sa virusom korona.

„To i zvuči i izgleda ozbiljno zato što to i jeste ozbiljno. Kada uspostavljate karantine to samo po sebi šalje upozoravajuću poruku svima. Vidjeli smo da je bilo kršenja mjera samoizolacije i drugih situacija“, istakla je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je uspostavljen karantin za one koji su pozitivni na virus korona, a nemaju simptome, neki su smješteni u bolnice, kao i da su u karantinu na granici organizovani pregledi onih koji su ušli iz inostranstva, nakon čega idu 14 dana u izolaciju u svojoj lokalnoj zajednici.

„Razvrstavanje ljudi pomaže da naš zdravstveni sektor ne upadne u krizu, da ne dođu svi u bolnice i opterete ih na taj način. Nema bolnice u svijetu koja može da primi sve pacijente koji bi bili ugroženi u ovakvoj situaciji. Izlazimo na kraj sa određenim problemima“, rekla je Cvijanovićeva za RTRS.

Prema njenim riječima, prioritetna dimenzija ove krize su zdravlje i životi građana, a druga je kako živjeti poslije ovoga.

Važno je, poručila je ona, da svi zajedno nastavimo da radimo, budemo odgovorni i da slušamo ljude iz struke koji znaju mnogo više od nas.

„Mora da postoji apsolutna disciplina i da nađemo rješenja da sačuvamo prviredu, pomognemo joj da prebrodi ovaj period i da joj nakon toga omogućimo da funkcioniše. To su veliki izazovi, ali ako smo dobro organizovani, želimo da radimo zajedno i ako ne pretvaramo opšte dobro u najobičnije politikanske priče vjerujem da možemo uspjeti, iako niko ne može prognozirati kakvo će stanje biti za sedmicu, dvije ili tri“, naglasila je Cvijanovićeva.

Ona je rekla da će april biti mjesec u kojem će morati da održavaju drugačiji režim, a da se treba nadati da će nakon toga doći bolje vrijeme.

Predsjednik Republike je naglasila da je bilo veoma važno što se vjerovalo ministru zdravlja i socijalne zaštite Republike Srpske Alenu Šeraniću koji je od početka govorio o ozbiljnosti situacije u vezi sa pojavom virusa korona.

„Kada na čelu Ministarstva zdravlja imate nekoga ko je na svom terenu to olakšava rad Vladi i Republičkom štabu za vanredne situacije i pomaže javnosti koja dobija provjerene informacije i može da procjenjuje određene stvari“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su način komuniciranja sa javnošću pozdravili čak i oni koji ne vole da pohvale institucije Srpske, a posebno oni koji vole da vide da Republika može da iskomunicira određenu poruku, izađe u susret određenim stvarima i riješi određeni problem.

„Važno je što su sve poruke bile plod dobre organizacije. I mediji su nam nezaobilazan i mnogo važan faktor“, navela je Cvijanovićeva.

Govoreći o probuđenoj solidarnosti u društvu, Cvijanovićeva je istakla da teško vrijeme uvijek sa sobom nosi pojačanu solidarnost i više emocija i želje da se pomogne drugima.

„U vrijeme poplava 2014. godine bili smo ponosni što toliko ljudi pokazuje solidarnost. I ova kriza pokazuje da treba da budemo humani i solidarni. Ako sačuvamo drugog sutra ćemo moći da živimo zajedno, sarađujemo, privređujemo…“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je navela da su joj veoma teško pale informacije da su porasle cijene određenih proizvoda ili zaštitnih maski.

„Ne smijemo to da radimo ne samo zbog toga što to nije moralno, nego i zato što to onemogućava da neki proizvod dođe do više ljudi. Ne možemo da kažemo da neko zaslužuje, a neko ne zaslužuje da to ima. Teška vremena mobilišu dobru volju i solidarnost i mnogo puta smo uspjeli da pokažemo to dobro lice“, kaže Cvijanovićeva.

Na pitanje šta Republika Srpska može očekivati od EU i da li u ovom trenutku postoji evropska solidarnost, Cvijanoviećva je rekla da postoje najave da će BiH dobiti sedam miliona evra pomoći koja će se manifestovati kroz nabavku respiratora i druge opreme, te da bi Srpskoj trebalo pripasti 40 odsto te pomoći.

„Ali, svi smo bili frustrirani zbog toga što EU na početku ove krize nije slala takve poruke i nismo mogli da računamo da možemo da se oslonimo na njih. U početku smo očekivali da stanu iza nas, kao i poruku da ćemo dijeliti ono što imamo. Mi nismo članica EU, ali smo na putu evropskih integracija i vezani smo sporazumima. Prateći strane medije, mogla sam da primjetim da i u državama EU koje su pogođene krizom postoji nezadovoljstvo zbog nedostatka solidarnosti u okviru EU. Šta onda mi možemo da očekujemo ako je takva situacija tamo“, upitala je Cvijanovićeva.

Ona je podsjetila da je jedna država članica EU zaustavljala drugoj državi transport medicinske opreme.

„To je sve mnogo daleko i suprotno od solidarnosti. Znam da ljudi vode računa o stanovništvu u svojoj državi, ali to stavlja znak pitanja na projekat EU i da li on može da odgovori na velike krize. Ne kažem da će EU nestati, ali moraju poraditi na tome kako odgovaraju na velike krize, a ne da su zajedno samo kada dijele benefite. Vjerujem da će i EU morati da izgrađuje dodatne mehanizme za reagovanje u krizama“, rekla je Cvijanovićeva.

Ona je ocijenila da će poslije završetka krize u vezi sa virusom korona uslijediti redizajn i da će postojati neki novi svijet poslije ove krize.

Komentarišući odluku kineskih vlasti da proglase kraj epidemije virusa korona, Cvijanovićeva je istakla da je to dobra vijest.

„Oni su se zaista namučili i bilo je tužno gledati slike iz Kine. Mnogo ljudi ovdje je vjerovalo da je to daleko i da nam se to ne može desiti, ali onda smo se suočili sa tragedijama koje su oko nas – u Italiji, Španiji, Francuskoj…“, rekla je Cvijanovićeva.