Peta nedjelja Vaskršnjeg posta – Gluva nedjelja

Peta nedjelja Vaskršnjeg – Velikog posta je posvećena Mariji Egipćanki, ženi koja je svojim podvigom dokazala da postoji nada za sve one koji se iskeno pokaju za loša djela i odluče da krenu putem istine i ljubavi.

Prema predanju Marija Egipćanka živjela je razvratno, a zapisano je da je odlučila da promjeni život kada joj je jednog dana neka nevidljiva sila pred njom zatvorila vrata hrama. Kasnije se pomolila Bogorodici i odlučila da živi mirnim asketskim životom kako bi očistila dušu od negativnosti.

Prema vjerovanju, tokom ove nedjelje ne prave se slavlja, ne sviraju se pjesme i ne prave se zabave, već se treba posvetiti duhovnom uzdizanju i molitvi. Gluva nedjelja je tiha nedjelja u kojoj treba da vlada mir i posvećenost čišćenju duše.

Da ljudi ne bi bili lijeni u svojim duhovnim podvizima, crkva tokom tri dana pete sedmice: četvrtak, subotu i nedjelju, pruža vjernicima naročite podsticaje ka podvizima blagočašća.

Na večernjem bogosluženju u srijedu pete sedmice pevaju se 24 pokajne stihire Velikog kanona. Sve stihire imaju završetak: „Gospode, pre nego što poginem, spasi me!“ U četvrtak na jutrenju se čita ceo Veliki kanon i Žitije prepodobne Marije Egipćanke.

Subota pete sedmice posta je Subota Akatista, a sama služba nosi naziv Pohvale Presvetoj Bogorodici. Tog dana na jutrenju čita se Akatist Presvetoj Bogorodici.

Katolici se takođe postom i molitvom pripremaju za proslavu Uskrsa.

Pravoslavci i katolici slave Uskrs odnosno Vaskrs prema različitim kalendarima, premda se ponekad, slučajno, praznici poklope u isti dan.

Osnova za određivanje je datum punog Meseca, i to onog po crkvenom kalendaru – prvog poslije proljećne ravnodnevice.

Ove godine  pravoslavni hrišćani proslaviće Vaskrs 28. aprila, a katolici slave Uskrs 21. aprila ove godine.

Kako je katolički Uskrs nedjelju dana prije pravoslavnog Vaskrsa, katolici će  u nedjelju 14. aprila proslaviti Dan Gospodnji-Cvjetnicu, Nedjelju Muke Gospodnje.

Cvjetnica je uvod u veliku nedjelju. Ovim praznikom se obilježava posljednji svečani ulazak Isusa Hrista u Jerusalim, na posljednju nedjelju njegovog života.

Prilikom ulaska u Jerusalim narod ga je dočekao sa cvijećem i listovima palme, koje su mu ljudi bacali pred noge.

Običaj je da se blagoslovljene grančice nose kući i stave na krst na zidu, a dio se nosi u štale i na njive.

Nakon što se osuše, grančice se ostavljaju u kući kao znak vjernosti Isusu Hristu, sve do druge Cvjetnice.