Počinje Hanuka, jevrejski praznik slobode i svjetlosti

Sa zalaskom  sunca večeras, počinje jevrejski praznik svjetlosti Hanuka ili Hag haurim, praznik slobode i svjetlosti. Hanuka je i praznik koji traje osam dana i noći.

Hanuka se slavi u znak sjećanja na trogodišnji oslobodilački rat i oslobođenje Jerusalima 165. godine prije nove ere, kada je „ponovo upaljeno kandilo, a idoli izbačeni iz Hrama“.

U danima Hanuke Jevreji se sjećaju pobjede jednog od petorice Hakohenovih sinova – vojskovođe zvanog Makabi (čekić) – nad Sirijcima i ponovnog osvećenja hrama u Jerusalimu.

Svečanost traje osam dana i za to vrijeme u jevrejskim porodicama se pali osmokraki svjećnjak (hanukija), koji liči na menoru, sa osam glavnih i jednim pomoćnim krakom.

Najprije se osam jednakih svijeća, za svaki dan praznika po jedna, postavi s desna na lijevo, potom se posebnom svijećom „šamaš“ koja stoji u pomoćnom kraku, svijeće pale s lijeva u desno, svakog dana, da bi na kraju osmog dana praznika bile sve upaljene.

Paljenje svećica u svjećnjaku predstavlja centralni čin cjelokupne proslave.

Legenda kaže da je poslije razaranja jerusalimskog Hrama u njemu nađeno ulje za svjećnjak – menoru, koje je bilo dovoljno samo za jedan dan. Ali, ulje je u kandilima gorjelo punih osam dana što se u judaizmu smatra čudom.

U dane Hanuke pevaju se ode jerusalimskom Hramu, jedu se krofne svih osam dana praznika koji se slavi po kućama, školama, jevrejskim zajednicama, udruženjima i na trgovima. U Izraelu se sveće pale na svim trgovima i pred Gradskom kućom.

Hanuka je veseli praznik, posebno za decu.

Tradicionalna hrana za Hanuku je pržena i pripremljena sa dosta ulja, a jedu se i posebne krofne.

Običaj davanja novca deci za Hanuku, danas je u mnogim jevrejskim porodicama prerastao u običaj deljenja poklona. Deca dobijaju poklone svih osam dana i to gradirano – od manjeg ka većem, na radost onih koji primaju i onih koji daruju.