Veseljko – Veso Radumilo: Poezija stradalnika

Veseljko- Veso Radumilo rođen je 1932. godine u Mašićima. Rano je ostao bez roditelja. Proživio je najranije djetinstvo ne osjetivši toplinu porodičnog doma ni zagrljaj majčine ruke. Kada je surova ratna stvarnost zahvatila i ove prostore on je dospio u logor Jasenovac. Nakon tamnovanja ipak je uspio dočekati slobodu, ali to mukotrpno i napaćeno djetinjstvo ostaviće do kraja života na njega i njegovu poeziju trajne tragove.

Dočekavši slobodu vraća se u rodno selo, a ubrzo zatim odlazi u Gradišku u Dom ratne siročadi. U Gradišci nastavlja svoje započeto osnovno školovanje. Tu završava i nižu gimnaziju, a zatim nastavlja školovanje u banjalučkoj Učiteljskoj školi. Postaje član literarne sekcije, a ubrzo se uključuje u književni život Banjaluke.

Po završetku škole kratko je radio kao učitelj u Lišnji kod Prnjavora. Zatim odlazi u Beograd gdje završava psihologiju na Filozofskom  fakultetu. Kao psiholog radio je u Banjaluci, Gradišci, Prijedoru i Beočinu, gdje ostaje do kraja života.

Veseljko- Veso Radumilo rano pokazuje smisao za pisanje poezije. Prve pjesme objavljuje još kao đak niže gimnazije. U ono vrijeme, posebno u manjim mjestima, jedina mogućnost objavljivanja literarnih radova bile su tzv. zidne novine. U svakom novom izdanju tih novina bila bi i poneka pjesma Vese Radumila.

Njegova poezija je odraz života jednog napaćenog i namučenog stradalnika. Činjenica da je bio suočen sa smrću  brojnih logoraša, ostaviće tragove i u njegovoj poeziji, naročito u prvoj fazi njegovog pjesmničkog stvaralaštva.

Prvu zbirku pjesama Lirika objavio je u Banjaluci 1955. godine, a drugu Otvorena vrata u Sarajevu 1965. godine. Više njegovih pjesama objavljeno je u nedjeljnim i dnevnim novinama i časopisima.

Kada je pripremio svoju treću zbirku poezije za štampanje, zatekla ga je smrt, pa je ostala neobjavljenja.

Preminuo je 1981. godine.

Sva njegova književna zaostavština nalazila se u Laktašima kod profesora Milutina Vujića. Godine 2003. on je priredio izbor Radumilove poezije pod naslovom Daleko od ljubavi i grijeha. Knjigu je objavila „Prosvjeta“ u Gradišci. Poslije štampanja ovog izbora iz Radumilove poezije, njegova književna zaostavština predata je na trajno čuvanje Narodnoj biblioteci u Gradišci.